Napokon idemo na jedan jako zanimljiv podskup prirodnih brojeva, prosti brojevi.
Definicija: Za prirodan broj kažemo da je prost ako ima točno
djelitelja. Za sve ostale prirodne brojeve kažemo da su složeni, osim
, koji nije ni prost ni složen.
Prosti brojevi su jako zanimljivi i jedna od temeljnih tema u teoriji brojeva. Njih ćete jako često susretati tako da predstavljam neka njihova svojstva:
Teorem:
Svaki prirodni broj ima jedinstveni rastav na proste faktore.
Ovo ste vjerojatno vidjeli u školi i to je manje više samo onaj rastav na proste faktore, popularno zvan "čizma". Ponovno ćete kao i kod Euklidovog algoritma više koristiti to samo kao alat traženja rastava na proste faktore.
I time dolazimo do lema koja se možda ne čini tako, ali daje jako veliku snagu prostim brojevima:
Lema:
Neka je
prost i
i
prirodni. Ako
, onda
ili
.
Mi ćemo ju prihvatiti kao aksiom, ali opet intuitivno vidite kako to mora vrijediti zato što
nema nikakve djelitelje osim samog sebe pa te djelitelje ne možemo "rasporediti" na
i
nego cijeli
dijeli jednog od njih.
Zadatak:
Odredite sve proste
takve da vrijedi:
.
Rješenje:
Znamo da mora vrijediti
ili
. Pretpostavimo prvo da
, sada imamo
(svaki broj trivijalno dijeli sam sebe) i
, odnosno
. To ne može biti jer su ozastopni brojevi relativno prosti pa dolazimo u kontradikciju i zaključujemo da
. Kako je
i sam prost mora vrijediti
ili
, no
nije prost i dolazimo do zaključka da je
jedino rješenje.
Kao odgovor na ovo pitanje napišite koji je najveći prosti broj koji dijeli
.
Napokon idemo na jedan jako zanimljiv podskup prirodnih brojeva, prosti brojevi.
\textbf{Definicija:}
Za prirodan broj kažemo da je prost ako ima točno $2$ djelitelja. Za sve ostale prirodne brojeve kažemo da su složeni, osim $1$, koji nije ni prost ni složen.\\
Prosti brojevi su jako zanimljivi i jedna od temeljnih tema u teoriji brojeva. Njih ćete jako često susretati tako da predstavljam neka njihova svojstva:\\
\textbf{Teorem:}\\
Svaki prirodni broj ima jedinstveni rastav na proste faktore.\\
Ovo ste vjerojatno vidjeli u školi i to je manje više samo onaj rastav na proste faktore, popularno zvan "čizma". Ponovno ćete kao i kod Euklidovog algoritma više koristiti to samo kao alat traženja rastava na proste faktore.\\
I time dolazimo do lema koja se možda ne čini tako, ali daje jako veliku snagu prostim brojevima:\\
\textbf{Lema:}\\
Neka je $p$ prost i $m$ i $n$ prirodni. Ako $p|m\cdot n$, onda $p|m$ ili $p|n$.\\
Mi ćemo ju prihvatiti kao aksiom, ali opet intuitivno vidite kako to mora vrijediti zato što $p$ nema nikakve djelitelje osim samog sebe pa te djelitelje ne možemo "rasporediti" na $m$ i $n$ nego cijeli $p$ dijeli jednog od njih.\\
\textbf{Zadatak:}\\
Odredite sve proste $p$ takve da vrijedi: $p | 7(p + 1)$.\\
\textbf{Rješenje:}\\
Znamo da mora vrijediti $p | 7$ ili $p | p + 1$. Pretpostavimo prvo da $p | p + 1$, sada imamo $p | p $ (svaki broj trivijalno dijeli sam sebe) i $p | p + 1$, odnosno $gcd(p, p + 1) \geq p > 1$. To ne može biti jer su ozastopni brojevi relativno prosti pa dolazimo u kontradikciju i zaključujemo da $p | 7$. Kako je $7$ i sam prost mora vrijediti $p = 1$ ili $p = 7$, no $1$ nije prost i dolazimo do zaključka da je $p = 7$ jedino rješenje.
Kao odgovor na ovo pitanje napišite koji je najveći prosti broj koji dijeli $11$.