Vrijeme: 14:22

Djeljivost i prosti brojevi, kanonski zapis - Primjer 4: prosti brojevi

Napokon idemo na jedan jako zanimljiv podskup prirodnih brojeva, prosti brojevi.

Definicija: Za prirodan broj kažemo da je prost ako ima točno 2 djelitelja. Za sve ostale prirodne brojeve kažemo da su složeni, osim 1, koji nije ni prost ni složen.

Prosti brojevi su jako zanimljivi i jedna od temeljnih tema u teoriji brojeva. Njih ćete jako često susretati tako da predstavljam neka njihova svojstva:

Teorem:
Svaki prirodni broj ima jedinstveni rastav na proste faktore.

Ovo ste vjerojatno vidjeli u školi i to je manje više samo onaj rastav na proste faktore, popularno zvan "čizma". Ponovno ćete kao i kod Euklidovog algoritma više koristiti to samo kao alat traženja rastava na proste faktore.

I time dolazimo do lema koja se možda ne čini tako, ali daje jako veliku snagu prostim brojevima:

Lema:
Neka je p prost i m i n prirodni. Ako p|m\cdot n, onda p|m ili p|n.

Mi ćemo ju prihvatiti kao aksiom, ali opet intuitivno vidite kako to mora vrijediti zato što p nema nikakve djelitelje osim samog sebe pa te djelitelje ne možemo "rasporediti" na m i n nego cijeli p dijeli jednog od njih.

Zadatak:
Odredite sve proste p takve da vrijedi: p | 7(p + 1).

Rješenje:
Znamo da mora vrijediti p | 7 ili p | p + 1. Pretpostavimo prvo da p | p + 1, sada imamo p | p (svaki broj trivijalno dijeli sam sebe) i p | p + 1, odnosno gcd(p, p + 1) \geq p > 1. To ne može biti jer su ozastopni brojevi relativno prosti pa dolazimo u kontradikciju i zaključujemo da p | 7. Kako je 7 i sam prost mora vrijediti p = 1 ili p = 7, no 1 nije prost i dolazimo do zaključka da je p = 7 jedino rješenje.

Kao odgovor na ovo pitanje napišite koji je najveći prosti broj koji dijeli 11.