Vrijeme: 19:54

Princip uzastopnog prebrojavanja

Tekst je preuzet iz knjige Aha! Putovanje u središte problema Matije Bašića, izdavač HMD, 2020, uz dopuštenje autora.

Prvi i najjednostavniji princip koji koristimo je princip uzastopnog prebrojavanja. Koristimo ga u situacijama u kojima je bitan poredak objekata.

Primjer. Registarska oznaka se sastoji od tri dijela: prvi dio je oznaka grada, drugi je troznamenkasti broj, a treći dio se sastoji od dva slova. Na primjer: \textbf{PŽ 314 HK} Broj gradova koji imaju svoju oznaku je 36, znamenke mogu biti 0-9, a u hrvatskoj abecedi ima 30 slova. Odredi broj različitih registarskih oznaka.

Rješenje. Kako bismo prebrojali sve registarske oznake, prebrojit ćemo na koliko načina možemo formirati jednu takvu oznaku. Oznaku grada možemo odabrati na 36 načina, troznamenkasti broj možemo odabrati na 900 načina, a svako slovo možemo odabrati na 30 načina. Budući da moramo odabrati i oznaku gradu i troznamenkasti broj i dva slova traženi broj iznosi 36 \cdot 900 \cdot 30 \cdot 30 = 29160000.

Uočite da smo broj troznamenkastih brojeva također mogli prebrojati koristeći princip uzastopnog prebrojavanja: prvu znamenku možemo odabrati na 9 načina (jer ta znamenka ne smije biti 0), a drugu i treću znamenku smo mogli odabrati svaku na 10 načina. Dakle, ukupan broj troznamenkastih brojeva je 9 \cdot 10 \cdot 10 = 900.

Rješenje zapisano u obliku 36 \cdot 900 \cdot 30 \cdot 30 govori više o strukturi rješenja nego broj 29160000. Zato u kombinatornim zadacima najčešće nećemo računati koliko iznosi krajnje rješenje.

Objekte koji zadovoljavaju određene uvjete prebrojavamo tako da zamišljamo kako bismo korak po korak konstruirali proizvoljan takav objekt i u svakom koraku brojimo na koliko načina napraviti odabir.

Upišite 0 kao rješenje za prijelaz na sljedeći primjer.