Vratimo se na diskusiju s početka. Analizirali smo što se događa kad računamo potencije modulo neki prosti broj. Što ako modulus
nije prost? Tada će, jasno, biti manje od
brojeva u skupu ostataka. Promatrat ćemo samo potencije brojeva koji su relativno prosti s
. Pogledajmo potencije broja
modulo
:
i to je kraj ciklusa, odavde će se ostaci samo ponavljati.
Za složene brojeve
, broj različitih ostataka dok ne dođemo do kraja ciklusa je općenito jednak vrijednosti
(vidi dolje za definiciju Eulerove funkcije). Iz potpunog skupa ostataka
jednostavno smo, osim nule, izbacili sve one koji nisu relativno prosti s
. Ako počnemo od nekog broja koji je relativno prost s
, i množimo ga relativno prostim brojem, logički se može zaključiti da nikada nećemo dotaknuti broj koji nije relativno prost s
. Sve koji nisu relativno prosti smo maknuli iz skupa
i preostalo nam je
brojeva.
Korisna svojstva Eulerove funkcije:
Korolar: Ako je rastav broja

na proste faktore

, tada je
Ovaj korolar može se dokazati i kombinatornim prebrojavanjem, npr. ako je

i za svaki prosti djelitelj

od

definiramo

, tada je

Primjer 3. Odredi
.
Rješenje:
Faktoriziramo
. Izračunamo 
Kao rješenje ovog zadatka izračunaj i upiši
.
Vratimo se na diskusiju s početka. Analizirali smo što se događa kad računamo potencije modulo neki prosti broj. Što ako modulus $n$ nije prost? Tada će, jasno, biti manje od $n-1$ brojeva u skupu ostataka. Promatrat ćemo samo potencije brojeva koji su relativno prosti s $n$. Pogledajmo potencije broja $2$ modulo $9$: \\
$2^1 \equiv 2$ \\
$2^2 \equiv 4$ \\
$2^3 \equiv 8$ \\
$2^4 \equiv 16 \equiv 7$ \\
$2^5 \equiv 14 \equiv 5$ \\
$2^6 \equiv 10 \equiv 1$ \\
i to je kraj ciklusa, odavde će se ostaci samo ponavljati.
Za složene brojeve $n$, broj različitih ostataka dok ne dođemo do kraja ciklusa je općenito jednak vrijednosti $\varphi(n)$ (vidi dolje za definiciju Eulerove funkcije). Iz potpunog skupa ostataka ${1, 2, \ldots, n-1}$ jednostavno smo, osim nule, izbacili sve one koji nisu relativno prosti s $n$. Ako počnemo od nekog broja koji je relativno prost s $n$, i množimo ga relativno prostim brojem, logički se može zaključiti da nikada nećemo dotaknuti broj koji nije relativno prost s $n$. Sve koji nisu relativno prosti smo maknuli iz skupa $\{1, 2, 3, \ldots, n-1 \}$ i preostalo nam je $\varphi(n)$ brojeva.
[quote]
[b]Eulerova funkcija[/b]
Eulerova funkcija je funkcija $\varphi(n)$ (čita se \textit{fi} od \textit{n}) koja svakom prirodnom broju $n > 1$ pridružuje broj relativno prostih brojeva s $n$ koji su manji od $n$. Posebno je definirano $\varphi(1) = 1$.
Na primjer: $\varphi(12) = 4$, od brojeva $1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10$ i $11$, samo su $1, 5, 7$ i $11$ relativno prosti s $12$.
[/quote]
[b]Korisna svojstva Eulerove funkcije:[/b]
[quote]
$\varphi(p) = p-1$ za prosti broj $p$\\\\
$\varphi(m)\cdot \varphi(n) = \varphi(mn)$ za relativno proste $m, n \in \mathbb{N}$\\\\
$\varphi(p^k) = p^k - p^{k-1}$\\\\
$\sum\limits_{d|n} \varphi(d) = n$ (za sve djelitelje $d_i$ broja $n$ vrijedi $\varphi(d_1) + \varphi(d_2) + \hdots + \varphi(d_k) = n$)\\\\
[/quote]
[quote]
[b]Korolar:[/b] Ako je rastav broja $n$ na proste faktore $p_1^{\alpha_1}p_2^{\alpha_2}\hdots p_m^{\alpha_m}$, tada je $$\varphi(n) = n\left(1-\frac1{p_1}\right)\left(1-\frac1{p_2}\right)\dots\left(1-\frac1{p_m}\right)$$
[/quote]
Ovaj korolar može se dokazati i kombinatornim prebrojavanjem, npr. ako je $S = \{1, 2, \hdots, n\}$ i za svaki prosti djelitelj $p_i$ od $n$ definiramo $A_i = \{x \in S : p_i | x\}$, tada je $\varphi(n) = \left|S\right| - \left|A_1 \cup A_2 \cup \dots \cup A_k \right|$
\\
\\
[b]Primjer 3.[/b] Odredi $\varphi(300)$.
[b]Rješenje:[/b]
Faktoriziramo $300 = 2^2 \cdot 3 \cdot 5^2$. Izračunamo $$\varphi(300) = 300\left(1-\frac{1}{2}\right)\left(1-\frac{1}{3}\right)\left(1-\frac{1}{5}\right) = 300\cdot\frac{1}{2}\cdot\frac{2}{3}\cdot\frac{4}{5} = 80$$
Kao rješenje ovog zadatka izračunaj i upiši $\varphi(16)$.